Kabala je mistična tradicija starih hebreja (judaizma). Korijeni kabale se nalaze u Tori (Tevrat). Sam naziv kabbalah znaći "preuzimanje, prenošenje".
Osnov kabalističke tradicije, jeste potražnja za iskustvom neposredne veze sa Bogom.
Po mišljenju kabalista Bog što je stvorio u univerzumu, stvorio je i u samom čovjeku. Kabalisti dijele Božije stvaranje na "donji i gornji svijet", donji je stvoren po uzoru gornjeg svijeta, te je svaki čovjek univerzum u malom.
Sephiroth
Sephiroth je plural (množina) hebrejske riječi "sephira", što znači broj.
Drvo života ili Ez Kajim u kabali predstavlja 10 sephirotha i 22 staze koje ih povezuju. Sephirothi su sa imenima i brojevima označeni, a staze sa hebrejskim alfabetom. Drvo života i sistem sephirotha su predstavljeni u knjizi "Sefer Jezirah" koja je među najstarijim i najznačajnijim djelima o kabali.
- Kether - kruna
- Chokmah - mudrost, um, vještina
- Binah - saznanje, razumjevanje, inteligencija
- Chesed - milost, naklonost, vjernost
- Geburah - snaga, moć, pobjeda, pravda
- Tifereth - raskoš, ljepota
- Nezach - vječnost, izdržljivost, slava, krv, sok
- Hod - sjaj, grom, veličanstvenost
- Jesod - stvaranje, temelj, osnova
- Malkuth - kraljevstvo, vladavina, kraljevsko dostojanstvo, vlada
Svrha sephirotha
Model "drveta života" odražava božansko stvaranje istovremeno u mikrokosmosu i makrokosmosu. Njegov princip strukture je niz brojeva od 1 do 10. Sephirothi ističu u svom nizu dinamičan model susreta suprotnosti, koji u središnjoj osi dovodi do ravnoteže.
Spekulativni kabalisti vrše sa tim meditaciju, magičari ga koriste kao model magijskih operacija. U to spada tumačenje Tewrata (Tora, hebrejska biblija), boja, forme, hebrejskih slova, meleka (anđela), svijetova, dijelova tijela. Kabalista sastavlja sva moguća iskustva, elemente i događaje u model "drveta života" sa ciljem da postigne svoj cilj.
Hebrejski alfabet
Hebrejski alfabet je pismo od 22 slova kojim se piše hebrejski jezik. Široko je rasprostranjen i među jevrejskom dijasporom, tako da se i još nekoliko jezika, kao jidiš, ladino ili judeo-arapski, pišu ovim pismom.
Jevreji ga zovu alefbet (jer su prva dva slova alef [א] i bet [ב]). Broj slova, njihov redoslijed, njihova imena kao i njihove fonetske vrijednosti su jednake kao u aramejskom pismu, jer su i Jevreji i Aramejci preuzeli feničansko pismo krajem drugog milenijuma p.n.e.
Savremeno pismo kojim se piše hebrejski jezik je nastalo u trećem vijeku p.n.e. iz aramejskog, koji su koristili Jevreji još od 6. vijeka p.n.e. Pre toga, koristili su pismo koje je u 9. vijeku p.n.e. nastalo iz feničanskog; u vjerskim spisima, Samarićani još uvek koriste varijantu ovog starog pisma.
Svako slovo ima kako svoju numeričku vrijednost tako i simbol koji ga predstavlja, kao što se vidi iz priložene tabele.
ALEFBET |
NAZIV |
SLOVO |
SIMBOL |
NUMERIČKA VRIJEDNOST |
|
ALEF |
A |
|
1 |
|
BET |
B |
|
2 |
|
GIMEL |
G |
|
3 |
|
DALET |
D |
|
4 |
|
HE |
H |
|
5 |
|
VAU |
V |
|
6 |
|
ZAJIN |
Z |
|
7 |
|
KET |
K |
|
8 |
|
TET |
T |
|
9 |
|
JOD |
J |
RUKA |
10 |
|
KAF |
KA |
DLAN |
20 |
|
LAMED |
L |
BIK |
30 |
|
MEM |
M |
|
40 |
|
NUN |
N |
RIBA |
50 |
|
SAMEK |
S |
PODRŠKA |
60 |
|
AJIN |
O |
|
70 |
|
PE |
P/F |
USTA |
80 |
|
CADDI |
CA |
UDICA |
90 |
|
KVOF |
KV |
ZATILJAK |
100 |
|
REŠ |
R |
LUBANJA |
200 |
|
ŠIN |
Š |
ZUB |
300 |
|
TAU |
TA |
KRIŽ |
400 |
Postoje još i završni oblici pojedinih slova, kao što su:
|
KAF |
500 |
|
MEM |
600 |
|
NUN |
700 |
|
PE |
800 |
|
CADDI |
900 |
VRH STRANICE